Programi cjeloživotnog obrazovanja

Tijekom programa polaznici će steći kompetencije u različitim područjima: 

I. ZNANJE 

1. Poučavanje i učenje – primijeniti i prilagoditi različite mehanizme i strategije učenja, poučavanja i upravljanja ponašanjem
   • stvoriti uvjete za učenje prilagođeno osobinama učenika kako bi mogao maksimalno razviti svoje potencijale 
2. Ocjenjivanje i praćenje – pratiti i ocjenjivati ishode učenja određene curriculumom (programom) predmeta te poznavati akte koje reguliraju ocjenjivanje i praćenje napredovanja učenika
   • primijeniti različite metode ocjenjivanja i praćenja 
   • upotrijebiti statističke informacije za vrednovanje učinkovitosti vlastitog poučavanja, za nadgledanje napredovanja učenika i podizanje razine postignuća 
3. Primjena računala u nastavi (ICT) – osnovno razumijevanje kvantitativnih numeričkih i grafičkih prikaza, te upotrebu računala za prikupljanje informacija, izrađivanje i prezentaciju sadržaja i komuniciranje s učenicima 
4. Poznavanje razvoja učenika i različitosti – prepoznati razvojno specifične osobine učenika, te poznavati, razumjeti i primijeniti znanja o razvojnim, socijalnim, vjerskim, etničkim, kulturnim i jezičnim utjecajima na napredovanje učenika
   • poznavati ulogu i poslove stručnih suradnika u školi 
5. Zdravlje i dobrobit učenika – poznavati zakonsku regulativu i pružati podršku učenicima čija je dobrobit ugrožena različitim osobnim okolnostima te prepoznati kada je potrebno potražiti stručnu pomoć 

II. PROFESIONALNE VJEŠTINE 

1. Planiranje
   • planira nastavne i izvannastavne aktivnosti dnevno, tjedno, mjesečno i godišnje 
   • planira razvijanje jezičnih, numeričkih i informatičkih vještina kroskurikularno 
   • planira domaće zadaće i izvannastavne aktivnosti u cilju postizanja napredovanja, proširivanja i utvrđivanja usvojenog znanja 
2. Poučavanje
   • koristi različite strategije i izvore poučavanja, uvažavajući različitost i promičući jednakost i različitost učenika 
   • nadograđuje na prethodno znanje, osigurava primjenu novog stečenog znanja, razumijevanje i vještine 
   • prilagođava jezik učenicima, uvodi nove ideje i pojmove jasno i postepeno, učinkovito koristi objašnjenja, pitanja, rasprave i predavanja 
   • učinkovito upravlja učenjem pojedinaca, grupa i razreda, ovisno o artikulaciji nastavnog sata i mjesta izvođenja 
3. Procjena, praćenje i davanje povratne informacije
   • učinkovito koristi strategije ocjenjivanja i praćenja 
   • procjena potreba učenika radi postavljanja poticajnih ciljeva učenja 
   • daje pravovremenu, točnu i konstruktivnu povratnu informaciju o učenikovom postignuću i napretku 
   • podržava i vodi učenika da razmotri vlastito učenje, prepozna vlastiti napredak i što još treba unaprijediti 
4. Procjena poučavanja i učenja
   • procjenjuje učinke vlastitog poučavanja na napredak učenika (samovrednovanje) i mijenja planiranje nastave i izvedbe nastave kada je potrebno 
5. Okruženje za učenje
   • uspostavlja sigurno i svrhovito okruženje za učenje i prepoznaje prilike za izvanškolsko učenje 
   • uspostavlja jasne okvire discipline u razredu kroz konstruktivno usmjeravanje ponašanja učenika i promicanje njihove samokontrole i neovisnosti 
6. Timski rad i suradnja
   • radi kao član tima i prepoznaje mogućnosti suradnje s kolegama razmjenjujući primjere dobre prakse 
   • osigurava primjerenu uključenost kolega koji rade s njim u timu te jasno definira uloge koje od njih očekuje 

III. KOMPETENCIJE U UŽEM SMISLU 

1. Odnos s učenicima
   • iskazuje pozitivna očekivanja učenicima (svaki učenik može napredovati) i posvećuje se osiguranju postizanja njihovih potencijala te s učenicima uspostavlja poštene odnose uvažavanja, povjerenja i podrške 
   • izražava pozitivne vrijednosti i stavove i ponašanja koja očekuje od učenika – pozitivne stavove prema obrazovanju i učenju, prihvaćanje prava i dužnosti, individualna i građanska odgovornost, uvažavanje različitosti 
2. Poznavanje uloge, prava, dužnosti i odgovornosti nastavnika
   • svjestan je profesionalnih dužnosti i zakonskih regulativa koje to određuju 
   • svjestan je politike i prakse radnog mjesta i dijeli kolektivnu odgovornost na za njihovu primjenu 
3. Učinkovito komuniciranje i rad s drugima
   • učinkovito komunicira s učenicima, kolegama, roditeljima i skrbnicima uvažavajući potrebe drugih 
   • prepoznaje i uvažava utjecaj kojeg kolege, roditelji i skrbnici mogu imati na razvoj, dobrobit i postignuće učenika 
   • surađuje s drugima 
4. Osobni profesionalni razvoj
   • promišlja i unapređuje vlastiti rad i preuzima odgovornost za osobni profesionalni razvoj 
   • prepoznaje prioritete tijekom uvođenja u profesionalni rad 
   • kreativno i konstruktivno pristupa unaprjeđivanju inovacija, spreman prilagoditi vlastiti rad kada je promjena potrebna 
   • prihvaća savjete i povratne informacije nastavnika mentora

Program je strukturiran u tri modula: Opći edukacijski predmeti, Stručni edukacijski predmeti i Metodički predmeti s nastavnom praksom. Modul općih edukacijskih predmeta čine obavezni predmeti kojima se stječu temeljne nastavničke kompetencije: Razvojna psihologija, Edukacijska psihologija, Opća pedagogija, Didaktika, Metodologija istraživanja u obrazovanju, Poučavanje učenika s posebnim potrebama. Kroz Modul stručnih edukacijskih predmeta stječu se specifične nastavničke kompetencije i sastoji se od obaveznih predmeta (Osnove jezične kulture i Upotreba računala u nastavi) i izbornih predmeta. Modul metodičkih predmeta sa stručno-nastavnom praksom čine obavezni predmeti za stjecanje profesionalnih vještina kroz neposredno praktično iskustvo (Metodika predmeta i Školsko-nastavna praksa) 

Upis na predloženi program moguć je nakon bilo kojeg preddiplomskog sveučilišnog studija ili stručnog studija na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova, kao i nakon jednako priznatog četverogodišnjeg sveučilišnog studija prije uvođenja Bolonjske reforme.

Tekst natječaja

Napomena: Nastava na programu DPPO-a izvodit će se u hibridnom/mješovitom obliku koji uključuje do 40 % nastave online (sukladno Odluci Senata Sveučilišta u Rijeci).

• Program Dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja (DPPO) od 2019./2020.
• Program Dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja (DPPO) od 2014./2015.
• Program Dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja (DPPO) od 2013./2014.
• Program Dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja (DPPO) od 2012./2013.
• Program Dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja (DPPO) od 2011./2012.
• Program Dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja (DPPO) od 2010./2011.

• primijeniti stečene komunikacijske kompetencije na inojezičnome hrvatskome u osnovnim komunikacijskim situacijama,  
• oblikovati odgovarajući izraz u okviru različitih jezičnih djelatnosti,  
• prepoznati poruku govorenog i pisanog teksta, 
• primijeniti stečena znanja u govoru i pismu,  
• razviti međukulturalnu kompetenciju, 
• koristiti tiskane i mrežne leksikografske izvore. 

S obzirom na prirodu posve heterogenih skupina u poučavanju posebni se ishodi učenja utvrđuju prema potrebama i očekivanjima polaznika. 

1. Škola hrvatskoga jezika, kulture i civilizacije
   • početni stupanj – 60 sati po tečaju
     • Jezične vježbe – 50 sati po tečaju 
     • Hrvatska kultura i civilizacija – 5 sati po tečaju 
     • Praktična i terenska nastava – 5 sati po tečaju 
   • srednji stupanj – 60 sati po tečaju
     • Jezične vježbe – 45 sati po tečaju 
     • Hrvatska kultura i civilizacija – 10 sati po tečaju 
     • Praktična i terenska nastava – 5 sati po tečaju 
   • napredni stupanj – 60 sati po tečaju
     • Jezične vježbe – 40 sati po tečaju 
     • Odabrana predavanja iz hrvatskoga standardnog jezika – 5 sati po tečaju 
     • Hrvatska kultura i civilizacija – 10 sati po tečaju 
     • Praktična i terenska nastava – 5 sati po tečaju 
2. Intenzivni tečaj hrvatskoga jezika
   • Jezične vježbe  za početni stupanj – 60 sati po tečaju 
   • Jezične vježbe za srednji stupanj – 60 sati po tečaju 
   • Jezične vježbe za napredni stupanj – 60 sati po tečaju 

Nema uvjeta za upis. 

Tijekom programa polaznici će steći slijedeće temeljne kompetencije: 

• dizajnirati i planirati aktivnosti učenja i izraditi program kolegija 
• planirati i provesti promjene u svojoj svakodnevnoj praksi u skladu s rastućim razumijevanjem procesa učenja studenata, te vrednovati provedene promjene 
• stvoriti poticajno okruženje za učenje i pružiti podršku studentima 

1. Učenje i poučavanje u visokoškolskoj nastavi 

• teoretski okviri za razumijevanje učenja, osobina studenata i poučavanja i praktične implikacije tih ideja s ciljem unapređenja učenja studenata 
• nastavnikove i studentske koncepcije o učenju i poučavanju; odnos između ideja, studentskih pristupa učenju i njihovog postignuća 
• pojam kritičkog mišljenja kao načina prevladavanja spontanog napredovanja i razvoja osnovnih vještina; istraživanje literature o kritičkom mišljenju i njegove primjene u unapređivanju mišljenja studenata 

2. Planiranje i programiranje nastave 

• Teorijski pristupi planiranja i programiranja u visokoškolskoj nastavi. Taksonomije obrazovnih ciljeva. Ishodi učenja, kompetencije. 
• Tradicije i (politička) pozadina procesa planiranja i programiranja u visokoškolskoj nastavi. Osvrt na aktualne reforme visokog obrazovanja i uvođenje pristupa planiranja i programiranja temeljenom na ishodima učenja. Europski kvalifikacijski okvir. Projekt TUNING i AHELO. 
• Analiza procesa izrade studijskih programa, programa nastavnog predmeta i manjeg dijela nastavnog procesa. 
• Analiza konstruktivnog povezivanja ishoda učenja i drugih elemenata nastavnog/studijskog procesa. 
• Kritički pregled recentnih istraživanja pristupa planiranja i programiranja u visokoškolskoj nastavi. 

Osnovni uvjet upisa na ovaj program cjeloživotnog obrazovanja je završeni sveučilišni diplomski studijski program bilo kojeg područja znanosti, kao i sudjelovanje u izvođenju nastave na visokoškolskoj ustanovi. Prednost pri upisu imaju zaposlenici visokoškolskih institucija u suradničkom zvanju kojima je ovaj program prvenstveno namijenjen. Studij mogu upisati i nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju. Iznimno, mogu se upisati i pristupnici koji nisu zaposleni u sustavu visokog obrazovanja, ali sudjeluju u realizaciji nastave na visokoškolskoj razini kao vanjski suradnici. Za upis se ne provodi selekcijski postupak.  

Osnovni uvjet upisa na ovaj program cjeloživotnog obrazovanja je završeni sveučilišni diplomski studijski program bilo kojeg područja znanosti i umjetnosti. Program mogu upisati zaposlenici u suradničkom i znanstveno-nastavnom zvanju, kao i zaposlenici administrativnih služi. Za upis se ne provodi selekcijski postupak.  

Prednost pri upisu imaju zaposlenici visokoškolskih institucija u suradničkom zvanju i koji su završili neke druge programe u okviru programa Nastavničke kompetencije u visokom školstvu: Učenje i poučavanje ili neki drugi program u kojemu su ovladali pojmovima ishoda učenja. 

• kritički usporediti vlastite ideje o vrednovanju znanja studenata i spoznaje o vrednovanju iz proučene stručne literature 
• razmotriti i izabrati primjerenu metodu vrednovanja u skladu s očekivanim ishodima učenja 
• razmotriti različite načine vrednovanja za studente koji se razlikuju po svojim osobinama i potrebama 
• dizajnirati i primijeniti različite vrste vrednovanja znanja i vještina studenata i načine ocjenjivanja 

• teoretski okviri za razumijevanje vrednovanja znanja i vještina studenata i praktične implikacije tih ideja s ciljem unapređenja vrednovanja 
• načini reguliranja načina vrednovanja u okviru važećih pravilnika 
• poravnanje ishoda učenja i vrednovanja znanja i vještina 
• metode objektivnog mjerenja i subjektivne procjene znanja 
• vrednovanje i ocjenjivanje: normativni i kriterijski pristup ocjenjivanju 

Polaznici trebaju poznavati pojmove kompetencija i ishoda učenja te načine njihova ispravnog formuliranja na različitim razinama. Ove pojmove mogli su steći kroz programe stručnog usavršavanja sveučilišnih nastavnika za rad u nastavi ili samostalnim učenjem iz dostupnih izvora i refleksivnim unapređenjem prakse.  

• opisati, analizirati i vrednovati temeljne pojmove kritičkog mišljenja iz pedagogijske i logičko-filozofijske perspektive 
• kritički analizirati argumente, 
• uočavati pogreške u zaključivanju, 
• aktivno slušati i voditi raspravu utemeljenu na otvorenosti, uvažavanju drugih i njihova mišljenja 
• kreirati nastavu utemeljenu na poučavanju za kritičko mišljenje  

1. Poučavanje za kritičko mišljenje: pedagogijska perspektiva 

• Poučavanje za kritičko mišljenje: suvremeni pristup poučavanju 
• Kritički pristup nastavnom sadržaju 
• Metode, tehnike i oblici aktivnog učenja i poučavanja 
• Aktivno vrednovanje 
• Odgojni aspekti poučavanja za kritičko mišljenje 

2. Logičko-filozofijski aspekti kritičkog mišljenja 

• Iskazi, rečenice, propozicije. Argument. Analiza argumenata: dijagrami i argumentativne mape. Deduktivni i induktivni argumenti. Deduktivni argument i pojam valjanosti. Induktivni argument i induktivna metoda. Enumerativna indukcija vs. univerzalna generalizacija. Logičke pogreške. Kritički esej. Elementi pragmatike: primjeri, važnost i uloga. Argumentacija kao proces izmjene argumenta. Retorika naspram argumentirane dijaloške prakse. Argumentacija i racionalnost. Maksime govorne komunikacije i kooperacije. Pravila i načela kritičke diskusije. Argumentacija kao kulturalna praksa. Vrijednost i koristi razložne argumentacije. 

3. Kritičko mišljenje u nastavnoj praksi 

• Praćenje nastavne prakse prema elementima poučavanja za kritičko mišljenje 
• Vrednovanje i unapređivanje nastavne prakse prema elementima poučavanja za kritičko mišljenje 
• Primjena kritičkog mišljenja i poučavanja za kritičko mišljenje u nastavnoj praksi 

Uvjeti upisa na program su završeni sveučilišni diplomski studij i sudjelovanje u izvođenju nastave na visokoškolskoj ustanovi ili vanjska suradnja u nastavnom procesu s  visokoškolskom ustanovom. Program mogu upisati zaposlenici visokoškolskih institucija u suradničkom i znanstveno-nastavnom zvanju. Mogu se upisati i pristupnici koji nisu zaposleni u sustavu visokog obrazovanja, ali sudjeluju/surađuju u nastavnom procesu na visokoškolskoj razini (vanjski suradnici, mentori u školama i dr.). Za upis se ne provodi selekcijski postupak. 

• analizirati i kontekstualizirati različite (suvremene) metode poučavanja; 
• prepoznati i kontekstualizirati različite faze nastavnog procesa uz odabir odgovarajuće nastavne metode; 
• usporediti različite metode poučavanja u istim i različitim fazama nastavnog procesa; 
• povezati ishode učenja s adekvatnom metodom i načinom vrednovanja znanja; 
• provesti samoanalizu vlastitih nastavnih metoda; 
• kritički argumentirati i predložiti promjenu nastavnih metoda na osobnom primjeru. 

• Nastavni ciklus i njegove etape (pripremanje i realizacija nastave uz odabir odgovarajuće metode poučavanja) 
• Strukturiranje sadržaja nastave i nastavnih metoda 
• Izbor adekvatnih metoda poučavanja i razlike između strategija i metoda poučavanja 
• Nastavne metode u visokom obrazovanju 
• Kako uspješno koristiti (suvremene) metode poučavanja? 
• Učenje rješavanjem problema 

Osnovni uvjet upisa na ovaj program cjeloživotnog obrazovanja je završeni sveučilišni diplomski studijski program bilo kojeg područja znanosti, kao i sudjelovanje u izvođenju nastave na visokoškolskoj ustanovi. Prednost pri upisu imaju zaposlenici visokoškolskih institucija u suradničkom zvanju kojima je ovaj program prvenstveno namijenjen i oni koji su završili program Nastavničke kompetencije u visokom školstvu: Učenje i poučavanje ili neki drugi program u kojemu su ovladali pojmovima ishoda učenja. Program mogu upisati i nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju. Iznimno, mogu se upisati i pristupnici koji nisu zaposleni u sustavu visokog obrazovanja, ali sudjeluju u realizaciji nastave na visokoškolskoj razini kao vanjski suradnici. Za upis se ne provodi selekcijski postupak. 

1. Analizirati i unaprijediti govorne i pisane kompetencije za poučavanje na engleskome jeziku 
2. Identificirati vlastite prednosti i slabosti u poučavanju na engleskome jeziku 
3. Primijeniti na nastavi elemente engleskoga jezika za potrebe poučavanja i engleskoga akademskog diskursa  
4. Kontinuirano provoditi (samo)refleksiju u nastavi na engleskome jeziku 
5. Razviti prezentacijske i komunikacijske vještine za poučavanje na engleskome jeziku 

Tijekom Programa polaznici će razviti/usavršiti sljedeće kompetencije: 

1. Jezično-diskursne govorne kompetencije za poučavanje na engleskome jeziku  
2. Jezično-diskursne pisane kompetencije za poučavanje na engleskome jeziku 
3. Kompetencije za (samo)kritični osvrt na uporabu engleskoga za akademske potrebe 

• Govorna kompetencija u EJVIN-u 
• Pisana kompetencija u EJVIN-u 

Uvjeti su upisa na Program izvođenje nastave na visokoškolskoj ustanovi (Sveučilišta u Rijeci) te najmanje B1 razina engleskoga jezika prema Zajedničkome europskom referentnom okviru za jezike. 

Lektorski modul u okviru ovoga tečaja osposobljava polaznike za dvije skupine kompetencija: 

1. Prepoznavanje konkretnih jezičnih problema i odstupanja od normi u suvremenome hrvatskom jeziku:
   • znanje uporabe priručničke literature iz područja suvremenoga hrvatskog jezika (gramatike, rječnike, pravopise, savjetnike) te poznavanje kompetencija pojedinih tipova priručnika 
   • uspoređivanje različitih podataka u priručničkoj literaturi o pojedinim konkretnim jezičnim problemima te kompetentno donošenje prosudbe o načinu na koji se problem može riješiti 
   • kompetentna primjena podataka iz raznih tipova priručnika na konkretne normativne probleme (na svim jezičnim razinama) 
   • poznavanje temeljnih načela jezične pravilnosti 
   • poznavanje jezičnih značajki pojedinih funkcionalnih stilova te prosuđivanje o prihvatljivim i neprihvatljivim značajkama različitih tipova teksta 
   • poznavanje najčešćih aktualnih normativnih odstupanja u javnoj jezičnoj uporabi te navođenje (mogućih) rješenja 
2. Obavljanje lektorskoga posla:
   • razlikovanje dopuštenih i nedopuštenih lektorskih i redaktorskih postupaka u pisanim medijima  
   • provođenje lektorskih i redaktorskih zahvata na različitim tipovima teksta (stručni, znanstveni, popularnoznanstveni, administrativno-poslovni, publicistički itd.) 
   • uočavanje odstupanja od pravogovornih normi i davanje uputa za njihovo ispravljanje 
   • primjena propisanih korekturnih znakova. 

Prevodilački modul u okviru ovoga tečaja osposobljava polaznike za dvije skupine kompetencija: 

1. Prepoznavanje konkretnih jezičnih problema i odstupanja od normi u suvremenome hrvatskom jeziku:
   • znanje uporabe priručničke literature iz područja suvremenoga hrvatskog jezika (gramatike, rječnike, pravopise, savjetnike) te poznavanje kompetencija pojedinih tipova priručnika 
   • kompetentna primjena podataka iz raznih tipova priručnika na konkretne normativne probleme (na svim jezičnim razinama) 
   • poznavanje temeljnih načela jezične pravilnosti 
   • poznavanje jezičnih značajki pojedinih funkcionalnih stilova te prosuđivanje o prihvatljivim i neprihvatljivim značajkama različitih tipova teksta 
   • poznavanje najčešćih aktualnih normativnih odstupanja u javnoj jezičnoj uporabi te navođenje (mogućih) rješenja  
   • razlikovanje tipova jezičnih interferencija u hrvatskome (standardnom) jeziku 
2. Primjena normi hrvatskoga standardnog jezika pri prevođenju na hrvatski jezik:
   • uočavanje i otklanjanje jezičnih interferencija na sintaktičkoj i leksičkoj razini 
   • poštovanje jezičnih i stilskih normi hrvatskoga standardnog jezika pri prevođenju na hrvatski jezik 
   • donošenje odluka o mogućnostima primjene pravopisnih pravila na primjerima koji nisu obuhvaćeni oprimjerenjima u normativnim priručnicima 
   • primjena propisanih korekturnih znakova.

Lektorski modul:  

• Jezična pravilnost i funkcionalno jezično raslojavanje 
• Jezične razine, norme i lektorska praksa 
• Pregled aktualnih normativnih problema u hrvatskome jeziku 
• Hrvatska interpunkcija u teoriji i praksi   
• Strane riječi kao pravopisni i pravogovorni problem 
• Redaktura i lektura u pisanim medijima 
• Lektura u govorenim medijima 

Prevodilački modul: 

• Jezična pravilnost i funkcionalno jezično raslojavanje 
• Jezične razine, norme i prevodilačka praksa 
• Hrvatski pravopis: načelno i konkretno 
• Pregled aktualnih normativnih problema u hrvatskome jeziku 
• Hrvatska interpunkcija u teoriji i praksi   
• Strane riječi kao pravopisni i pravogovorni problem 
• Jezične interferencije 

Dokumenti kojima pristupnici dokazuju da posjeduju potrebne uvjete za upis na program: 

• za lektorski modul: prvostupnička diploma o završenom preddiplomskom studiju Hrvatskoga jezika i književnosti ili diploma o završenom predbolonjskom ili bolonjskom studiju Hrvatskoga jezika i književnosti  
• za prevodilački modul: diploma o završenom predbolonjskom ili bolonjskom studiju. 

Primjenjivati vještine pisanja različitih novinarskih vrsta primjenjujući temeljne etičke, estetske i kulturne postulate javne komunikacije u bilo kojoj formi novinarskog obraćanja javnosti. 

• Kultura i mediji (kontekstualizacija medija)  
• Medijska pismenost (artikulacija teksta, područja) 
• Komunikacijska etika (zakonska regulativa i odgovornost izvještavanja) 
• Interakcija medija i društvenih aktera (ciljana medijska publika) 
• Vizualizacija medija (odnos riječi i slike) 

Četverogodišnja srednja škola 

Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće 

• kompetencije: 
• sposobnost identificiranja ključnih točaka materije te distinkcija važnog od nevažnog; 
• sposobnost analiziranja i sintetiziranja; 
• sposobnost kritičkog promišljanja i vrednovanja 
• sposobnost planiranja i organiziranja 
• sposobnost učenja rješavanjem problema; 
• sposobnost primjene znanja u praksi; 
• sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijama; 
• sposobnost samostalnog i timskog rada. 

Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna: 

• poznavati, analizirati i vrednovati literaturu koja se bavi područjem mladih; 
• navesti i prepoznati relevantne i recentne spoznaje o mladima pozivajući se na rezultate suvremenih istraživanja mladih; 
• demonstrirati primjenu spoznaja o mladima na konkretnim primjerima iz prakse vodeći računa o svim specifičnim potrebama ciljane skupine; 
• prepoznati i analizirati oblike rada s mladima; 
• razlikovati rad s mladima od sličnih koncepata; 
• vrednovati i primijeniti različite metodologije rada s mladima; 
• sudjelovati u planiranju, pripremi i izradi programa i projekata koji odgovaraju na specifične probleme i izazove mladih u lokalnim zajednicama; 
• izraditi i uvoditi nove programe odgojno-obrazovnoga rada s mladima koji se mogu izvoditi u odgojno-obrazovnim ustanovama/organizacijama; 
• opisati ključne izazove u radu s mladima i predložiti jednostavnija rješenja u nacionalnom i lokalnom kontekstu; 
• biti sposoban izraditi ishode procesa odgojno-obrazovnog rada s mladima s obzirom na ciljanu skupinu iokolnosti; 
• prikazati razvoj rada s mladima u Hrvatskoj; 
• objasniti temeljne teorijske spoznaje o usvajanja građanskim kompetencijama mladih; 
• voditi argumentirane rasprave o modelima građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj; 
• pratiti i analizirati provedbu kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja; 
• primjenjivati didaktičko-metodičke postupke usvajanja građanskih kompetencija; 
• analizirati i vrednovati recentne trendove u području sociologije i politologije mladih; 
• Prepoznati ključne škole misli u području istraživanja mladih 
• razumjeti važnost interdisciplinarnog pristupa u proučavanju mladih; 
• prepoznati važnost triangulacije u istraživanju mladih; 
• vrednovati i kritički se odnositi prema vlastitom iskustvu rada s mladima;  
• planirati unapređivanje odgojno-obrazovnog rada s mladima na temelju provedenog vrednovanja 
• odgojno-obrazovnih i drugih društvenih intervencija; 
• uvažavati etičke vrijednosti u radu s mladima. 

MODUL I – Istraživanje mladih 

Obavezni predmeti: 

• Sociologija mladih  
• Strategije istraživanja mladih i s mladima  

MODUL II – Rad s mladima 

Obavezni predmet: 

• Oblici i pristupi u radu s mladima 
• Mentorska podrška 

MODUL III – Mladi i razvoj zajednice 

Obavezni predmet: 

• Razvoj građanske kompetencije mladih 
• Istraživačko-metodički praktikum  

Izborni predmeti (svaki polaznik mora upisati četiri izborna kolegija): 

• Etika u radu s mladima  
• Razvoj adolescenata i mladih osoba  
• Država, zajednica i mladi – politička filozofija  
• Kulturne politike i mladi  
• Mladi i politika: Hrvatska u europskom kontekstu 
• Mladi i financijska samostalnost 
• Mladi i rodna ravnopravnost 
• Youth and social entrepreneurship (Mladi i društveno poduzetništvo) 
• Digital (learning in) youth work (Digitalno učenje u radu s mladima) 

Uvjeti upisa na program:  

1. Završen preddiplomski ili (predbolonjski) dodiplomski studij;  
2. Poznavanje engleskog jezika na razini da polaznik/ica može pratiti nastavu i čitati literaturu na engleskom jeziku;  
3. Poznavanje rada na računalu.

Ishodi: 

1. usavšiti pravilni izgovor talijanskog jezika, te načina artikulacije i rečenične intonacije . 
2. obrazložiti razvoj talijanskog jezika u modernom društvu odnosno usporediti morfološku i sintaktičku normu talijanskoga i hrvatskoga jezika na razini standarda i sustava te služiti se leksičkim inventarom talijanskoga jezika. 
3. analizirati kulturne sadržaje kao specifični  višeslojni umjetnički izričaj, kao izraz društvene zbilje u korelaciji s drugim umjetničkim vidovima; 

Kompetencije / profesionalne vještine: 

1. razviti čitalačke kompetencije na talijanskom jeziku 
2. koristiti različite strategije i izvore poučavanja uvažavajući različitost govornika 

3. prilagoditi jezik govornicima, uvoditi nove ideje jasno i postupno, učinkovito koristiti objašnjenja 
4. razviti  specifične kompetencije ovisno o izbornim predmetima 
5. raditi kao član tima i prepoznati mogućnosti suradnje s kolegama razmjenjujući primjere dobre prakse 
6. unaprijediti vlastiti rad i preuzeti odgovornost za osobni profesionalni razvoj 
7. kreativno i konstruktivno pristupiti unapređivanju inovacija u nastavi 
8. razviti komunikacijske vještine – usavršiti stručnu terminologiju na vlastitom području rada odnosno  primijeniti poznavanje normi talijanskoga standardnog jezika, u skladu s normama provesti ispravak govorenih iskaza koji pripadaju različitim funkcionalnim stilovima i komunikacijskim situacijama, kategorizirati uočena odstupanja od jezičnih normi  te zaključiti o razlozima pojavljivanja odstupanja od jezičnih normi 

Uvjet za upis  na program Stručno usavršavanje talijanskog jezika i kulture 1 jest završeni preddiplomski sveučilišni studij ili diplomski studij  uz aktivno poznavanje talijanskog jezika o čemu treba priložiti potvrdu ovlaštene ustanove ili svjedodžbu završene osnovne ili srednje škole na talijanskom jeziku.   

Ishodi: 

1. usavršiti pravilni izgovor talijanskog jezika te način artikulacije i rečenične intonacije . 
2. obrazložiti i analizirati razvoj talijanskog jezika u modernom društvu, odnosno usporediti morfološku i sintaktičku normu talijanskoga i hrvatskoga jezika na razini standarda i sustava te služiti se leksičkim inventarom talijanskoga jezika. 
3. analizirati kulturne sadržaje kao specifični višeslojni umjetnički izričaj, kao izraz društvene zbilje u korelaciji s drugim umjetničkim vidovima. 

Kompetencije / profesionalne vještine: 

1. razviti čitalačke kompetencije na talijanskom jeziku 
2. koristiti različite strategije i izvore poučavanja uvažavajući različitost govornika 
3. prilagoditi jezik govornicima, uvoditi nove ideje jasno i postupno, učinkovito koristiti objašnjenja 
4. razviti  specifične kompetencije ovisno o izbornim predmetima 
5. raditi kao član tima i prepoznati mogućnosti suradnje s kolegama razmjenjujući primjere dobre prakse 
6. unaprijediti vlastiti rad i preuzeti odgovornost za osobni profesionalni razvoj 
7. kreativno i konstruktivno pristupiti unapređivanju inovacija u nastavi 
8. razviti komunikacijske vještine – usavršiti stručnu terminologiju na vlastitom području rada odnosno  primijeniti poznavanje normi talijanskoga standardnog jezika, u skladu s normama provesti ispravak govorenih iskaza koji pripadaju različitim funkcionalnim stilovima i komunikacijskim situacijama, kategorizirati uočena odstupanja od jezičnih normi  te zaključiti o razlozima pojavljivanja odstupanja od jezičnih normi. 

Uvjet za upis na program Stručnog usavršavanja talijanskog jezika, komunikacije i kulture 2 jest odslušani program Stručnog usavršavanja talijanskog jezika, komunikacije i kulture 1.   

Ishodi: 

1. usavršiti verbalnu komunikaciju na talijanskom jeziku;  
2. usavršiti znanje o razvoju talijanskog jezika u modernom društvu, odnosno morfološku i sintaktičku normu talijanskoga jezika na razini standarda i sustava te proširiti leksički inventar talijanskoga jezika; 
3. analizirati kulturne, zemljopisne te povijesne sadržaje kao specifični višeslojni umjetnički izričaj, kao izraz društvene zbilje u korelaciji s drugim umjetničkim vidovima; 
4. usavršiti čitalačke kompetencije te razumijevanje književnih djela. 

Kompetencije / profesionalne  vještine: 

1. usavršiti analizu i interpretaciju izvedbe nastavnih sati izvedenih na talijanskom jeziku  
2. analizirati i vrednovati izvođenje nastave na talijanskom jeziku i produbiti bitne pojmove didaktike te njihovu primjenu u školskom i predškolskom okružju 
3. odrediti  i razmotriti osnovne dimenzije usvajanja i učenja jezika na temelju dosadašnjih spoznaja, provoditi manja istraživanja te usporediti i analizirati dobivene rezultate s teorijskim razmatranjima raznih metodoloških pristupa 
4. usavršiti poučavanje na talijanskome jeziku u talijanskim i hrvatskim školama te predškolskim ustanovama 
5. analizirati i interpretirati izvedbe nastavnih sati iz talijanskoga jezika i jezičnoga izražavanja  
6. usavršiti stručnu terminologiju na vlastitom području rada, odnosno primijeniti poznavanje normi talijanskoga standardnog jezika, u skladu s normama provesti ispravak govorenih iskaza koji pripadaju različitim funkcionalnim stilovima i komunikacijskim situacijama, kategorizirati uočena odstupanja od jezičnih normi te zaključiti o razlozima pojavljivanja odstupanja od jezičnih normi 
7. usavršiti komunikacijske vještine  
8. razviti različite strategije i koristiti različite izvore poučavanja uvažavajući različitost govornika i vještine poticanja čitanja na talijanskom jeziku 
9. usavršiti uvođenje novih ideja jasno i postupno u nastavnom procesu 
10. raditi kao član tima i prepoznati mogućnosti suradnje s kolegama razmjenjujući primjere dobre prakse 
11. unaprijediti vlastiti rad i preuzeti odgovornost za osobni profesionalni razvoj 
12. kreativno i konstruktivno pristupiti unapređivanju inovacija u nastavi. 

Završen preddiplomski sveučilišni studij ili diplomski studij  uz poznavanje talijanskog jezika na razini C2, potvrda o zaposlenju u školskoj ili predškolskoj ustanovi u kojoj se poučava talijanski jezik ili se poučava na talijanskom jeziku.