Opis studija
| Naziv studija | Sveučilišni prijediplomski studij Povijest (dvopredmetni) |
| Vrsta studija | Sveučilišni |
| Trajanje | 3 godine (6 semestara) |
| ECTS | 90 |
| Akademski naziv | sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) povijesti (univ. bacc. hist.) |
| Naziv i šifra kvalifikacije u Registru HKO | – |
| Način završetka studija | Položeni svi ispiti te izrada i obrana završnog rada |
| Mogućnosti nastavka obrazovanja | Nakon završena dvopredmetnog prijediplomskog studija moguć je nastavak obrazovanja na diplomskome studiju (studentima koji se nakon završetka prijediplomskog studija povijesti odluče za nastavak obrazovanja na Filozofskome fakultetu u Rijeci nudi se mogućnost upisa na Diplomski sveučilišni studij Povijest (dvopredmetni); modul: nastavnički i Diplomski sveučilišni studij Povijest i interpretacija baštine (opći modul) (dvopredmetni) |
| Mogućnosti zaposlenja | Završetkom sveučilišnog prijediplomskog dvopredmetnog studija Povijest student je osposobljen za pomoćni rad u arhivima, muzejima, zavičajnim zbirkama, galerijama, turističkim agencijama, djelatnostima za zaštitu kulturne baštine i sl. |
| Uvjeti upisa | Detalji o upisu na studij se nalaze na Postani student |
Popis predmeta (stari program)
| 1. godina | |||
| I. semestar | II. semestar | ||
| Uvod u znanost o povijesti | 5 ECTS | Povijest rimske civilizacije | 6 ECTS |
| Povijest grčke civilizacije | 7 ECTS | Hrvatska ranosrednjovjekovna povijest | 3 ECTS |
| Tjelesna i zdravstvena kultura 1 | 1 ECTS | Ranosrednjovjekovna Europa | 3 ECTS |
| Tjelesna i zdravstvena kultura 2 | 1 ECTS | ||
| Izborni predmet | 3 ECTS | Izborni predmet | 3 ECTS |
| 2. godina | |||
| III. semestar | IV. semestar | ||
| Hrvatske zemlje u srednjem vijeku od 12. do 16. stoljeća | 6 ECTS | Novovjekovna povijest Hrvatske od 16. do 18. stoljeća | 6 ECTS |
| Srednjovjekovna povijest Europe od 12. do 16. stoljeća | 6 ECTS | Novovjekovna povijest Europe od 16. do 18. stoljeća | 6 ECTS |
| Tjelesna i zdravstvena kultura 3 | 1 ECTS | Tjelesna i zdravstvena kultura 4 | 1 ECTS |
| Izborni predmet | 3 ECTS | Izborni predmet | 3 ECTS |
| 3. godina | |||
| V. semestar | VI. semestar | ||
| Hrvatska od Napoleona do 1918. godine | 5 ECTS | Hrvatska od 1918. do 1990. | 5 ECTS |
| Povijest Europe u 19. stoljeću | 4 ECTS | Suvremena povijest Europe | 4 ECTS |
| Izborni predmet 1 | 3 ECTS | Izborni predmet | 3 ECTS |
| Izborni predmet 2 | 3 ECTS | Završni rad | 3 ECTS |
| Izborni predmeti (Ponuda i izvedba izbornih predmeta određuje se za svaku akademsku godinu izvedbenim planom studija) | |
| Pazinska knežija u ranom novom vijeku | 3 ECTS |
| Društvena i vjerska povijest Europe u ranom novom vijeku | 3 ECTS |
| Povijest Sjedinjenih Američkih Država | 3 ECTS |
| Povijest Rijeke od početka 19. stoljeća do 1918. godine | 3 ECTS |
| Historiografija antisemitizma i holokausta: Interpretacije, pristupi i debate | 3 ECTS |
| Njemačka nakon Drugog svjetskog rata – politika, gospodarstvo i društvo*** | 3 ECTS |
| Slovensko-hrvatske kulturne i povijesne veze | 3 ECTS |
| Povijest obavještajnih službi | 3 ECTS |
| Uvod u znanstveni rad | 3 ECTS |
| Povijest Habsburške Monarhije od 16. stoljeća do 1918. | 3 ECTS |
| Povijest i kultura vikinškog doba | 3 ECTS |
| Povijest filozofije I (Grčka)**** | 3 ECTS |
| Povijest filozofije II (Rim)**** | 3 ECTS |
| Povijest filozofije III (Skolastika)**** | 3 ECTS |
| Prapovijest i stara povijest Bliskog istoka i Egipta | 3 ECTS |
| Ceremonijali, rituali, mitovi i legende u srednjem vijeku | 3 ECTS |
| Društvena povijest Istre od 19. do 20. stoljeća | 3 ECTS |
| Nacionalizmi na istočnoj obali Jadrana u 19. i 20. stoljeću | 3 ECTS |
| Mimesis: književnost i kinematografija u odnosu na historiografiju | 3 ECTS |
| Nacionalne manjine: pristup istraživanju | 3 ECTS |
| Viteštvo i viteška kultura | 3 ECTS |
| Stručna praksa I, II, III, IV, V, VI***** | 3 ECTS |
| Mletačka Republika u ranom novom vijeku | 3 ECTS |
| Osmansko Carstvo u ranom novom vijeku | 3 ECTS |
| Rimsko osvajanje istočnog Jadrana (229. – 35. g. pr. Kr.) | 3 ECTS |
| Rimski građanski ratovi | 3 ECTS |
| Komparativna povijest fašizma i genocida u jugoistočnoj Europi | 3 ECTS |
| Uvod u povijest holokausta | 3 ECTS |
| Pomoćne povijesne znanosti I | 3 ECTS |
| Pomoćne povijesne znanosti II | 3 ECTS |
| Urbana povijest srednjega i ranoga novog vijeka | 3 ECTS |
| Napomene: **U 1., 2., 3., 4., 5., 6. semestru 3 ECTS boda u kategoriji izbornih kolegija student može zamijeniti aktivnostima izvan studijskoga programa. Popis aktivnosti izvan studijskog programa putem kojih je moguće steći dodatne kompetencije propisat će se posebnim dokumentom pri Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Rijeci. ***Izborni predmet Njemačka nakon Drugog svjetskog rata – politika, gospodarstvo i društvo mogu slušati svi studenti povijesti u dvopredmetnim kombinacijama, osim onih kojima je drugi predmet studija njemački jezik i književnost. ****Izborne predmete Povijest filozofije I (Grčka), Povijest filozofije II (Rim) i Povijest filozofije III (Skolastika) mogu slušati svi studenti povijesti u dvopredmetnim kombinacijama, osim onih kojima je drugi predmet studija filozofija. | |
Popis predmeta (novi program)
| 1. godina | |||
| I. semestar | II. semestar | ||
| Uvod u povijesnu znanost | 4 ECTS | Obvezni kolegij skupine A | 4 ECTS |
| Historiografski praktikum – metodologija znanstveno-istraživačkog rada | 4 ECTS | Obvezni kolegij skupine A | 4 ECTS |
| Tragovi prošlosti i povijesno znanje | 4 ECTS | Obvezni kolegij skupine A | 4 ECTS |
| Izborni kolegij* | 3 ECTS | Izborni kolegij* | 3 ECTS |
| 2. godina | |||
| III. semestar | IV. semestar | ||
| Obvezni kolegij skupine B | 4 ECTS | Obvezni kolegij skupine A | 4 ECTS |
| Obvezni kolegij skupine B | 4 ECTS | Obvezni kolegij skupine A | 4 ECTS |
| Obvezni kolegij skupine B | 4 ECTS | Obvezni kolegij skupine A | 4 ECTS |
| Izborni kolegij* | 3 ECTS | Izborni kolegij* | 3 ECTS |
| 3. godina | |||
| V. semestar | VI. semestar | ||
| Obvezni kolegij skupine B | 4 ECTS | Obvezni kolegij skupine A | 4 ECTS |
| Obvezni kolegij skupine B | 4 ECTS | Obvezni kolegij skupine A | 4 ECTS |
| Obvezni kolegij skupine B | 4 ECTS | Obvezni kolegij skupine A | 4 ECTS |
| Izborni kolegij* | 3 ECTS | Završni rad | 3 ECTS |
| *Jedan izborni kolegij s popisa internih kolegija predmeta na studiju ili iz C-segmenta | |||
| OBVEZNI KOLEGIJI SKUPINE A (LJETNI SEMESTAR) | |
| Povijest rimske civilizacije | 4 ECTS |
| Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti i antici | 4 ECTS |
| Ranosrednjovjekovna Europa | 4 ECTS |
| Hrvatska ranosrednjovjekovna povijest | 4 ECTS |
| Novovjekovna povijest Europe od 16. do 18. stoljeća | 4 ECTS |
| Hrvatsko ranonovovjekovlje od 16. do 18. stoljeća | 4 ECTS |
| Suvremena povijest Europe | 4 ECTS |
| Hrvatska od 1918. do 1990. | 4 ECTS |
| Globalna povijest od 1945. | 4 ECTS |
| OBVEZNI KOLEGIJI SKUPINE B (ZIMSKI SEMESTAR) | |
| Povijest grčke civilizacije | 4 ECTS |
| Srednjovjekovna povijest Europe od 12. do 16. stoljeća | 4 ECTS |
| Hrvatsko srednjovjekovlje od 12. do 16. stoljeća | 4 ECTS |
| Povijest Europe u 19. stoljeću | 4 ECTS |
| Hrvatska od Napoleona do 1918. godine | 4 ECTS |
| Hrvatska od 1990. | 4 ECTS |
| * Napomena o modelu studiranja: studenti od drugog semestra nadalje u svakom semestru upisuju tri izborno-obvezna kolegija iz odgovarajuće skupine: u ljetnom semestru iz skupine A, a u zimskom semestru iz skupine B. Svi kolegiji unutar skupina A i B smatraju se izborno-obveznima te zajedno osiguravaju ostvarivanje predviđenih ishoda učenja na razini studijskog programa. Upis na izborno-obvezne kolegije ograničen je kvotama koje će se definirati za svaku akademsku godinu (okvirno do 15 studenata po kolegiju). U slučaju većeg interesa za pojedini kolegij, raspored studenata po kolegijima određuje se u skladu s utvrđenim kvotama i raspoloživim kapacitetima, uz osiguravanje ravnomjerne raspodjele studenata. | |
| Izborni predmeti (Ponuda i izvedba izbornih predmeta određuje se za svaku akademsku godinu izvedbenim planom studija) | |
| Pazinska knežija u ranom novom vijeku | 3 ECTS |
| Društvena i vjerska povijest Europe u ranom novom vijeku | 3 ECTS |
| Povijest Sjedinjenih Američkih Država | 3 ECTS |
| Povijest Rijeke od početka 19. stoljeća do 1918. godine | 3 ECTS |
| Historiografija antisemitizma i holokausta: Interpretacije, pristupi i debate | 3 ECTS |
| Njemačka nakon Drugog svjetskog rata – politika, gospodarstvo i društvo*** | 3 ECTS |
| Slovensko-hrvatske kulturne i povijesne veze | 3 ECTS |
| Povijest obavještajnih službi | 3 ECTS |
| Uvod u znanstveni rad | 3 ECTS |
| Povijest Habsburške Monarhije od 16. stoljeća do 1918. | 3 ECTS |
| Povijest i kultura vikinškog doba | 3 ECTS |
| Povijest filozofije I (Grčka)**** | 3 ECTS |
| Povijest filozofije II (Rim)**** | 3 ECTS |
| Povijest filozofije III (Skolastika)**** | 3 ECTS |
| Prapovijest i stara povijest Bliskog istoka i Egipta | 3 ECTS |
| Ceremonijali, rituali, mitovi i legende u srednjem vijeku | 3 ECTS |
| Društvena povijest Istre od 19. do 20. stoljeća | 3 ECTS |
| Nacionalizmi na istočnoj obali Jadrana u 19. i 20. stoljeću | 3 ECTS |
| Mimesis: književnost i kinematografija u odnosu na historiografiju | 3 ECTS |
| Nacionalne manjine: pristup istraživanju | 3 ECTS |
| Viteštvo i viteška kultura | 3 ECTS |
| Stručna praksa I, II, III, IV, V, VI***** | 3 ECTS |
| Mletačka Republika u ranom novom vijeku | 3 ECTS |
| Osmansko Carstvo u ranom novom vijeku | 3 ECTS |
| Rimsko osvajanje istočnog Jadrana (229.–35. g. pr. Kr.) | 3 ECTS |
| Rimski građanski ratovi | 3 ECTS |
| Komparativna povijest fašizma i genocida u jugoistočnoj Europi | 3 ECTS |
| Uvod u povijest holokausta | 3 ECTS |
| Pomoćne povijesne znanosti I | 3 ECTS |
| Pomoćne povijesne znanosti II | 3 ECTS |
| Urbana povijest srednjega i ranoga novog vijeka | 3 ECTS |
| Bogovi, grobovi i učenjaci: velika otkrića staroga svijeta | 3 ECTS |
| Ludi rimski carevi | 3 ECTS |
| Oružje i ratovanje u ranom srednjem vijeku | 3 ECTS |
| Hrvatska i Venecija u srednjemu vijeku | 3 ECTS |
| Drugi svjetski rat u Hrvatskoj | 3 ECTS |
| Globalna povijest ratnih veterana | 3 ECTS |
| Tjelesna i zdravstvena kultura | 3 ECTS |
| Napomene: **U 1., 2., 3., 4. i 5. semestru 3 ECTS boda u kategoriji izbornih kolegija student može zamijeniti aktivnostima izvan studijskoga programa. Popis aktivnosti izvan studijskog programa putem kojih je moguće steći dodatne kompetencije propisat će se posebnim dokumentom pri Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Rijeci. ***Izborni predmet Njemačka nakon Drugog svjetskog rata – politika, gospodarstvo i društvo mogu slušati svi studenti povijesti u dvopredmetnim kombinacijama, osim onih kojima je druga studijska grupa njemački jezik i književnost. ****Izborne predmete Povijest filozofije I (Grčka), Povijest filozofije II (Rim) i Povijest filozofije III (Skolastika) mogu slušati svi studenti povijesti u dvopredmetnim kombinacijama, osim onih kojima je druga studijska grupa filozofija. *****Izborni kolegiji Stručna praksa I, II, III, IV, V, VI aktivirat će se prema interesu studenata i prema dogovoru članova odsjeka/izvoditelja studijskog programa u zimskom ili u ljetnom semestru tekuće akademske godine. Studenti su obvezni upisati kolegij Stručna praksa barem jednom tijekom prijediplomskog studija. | |
Ishodi studijskog programa
| Skup ishoda učenja studijskog programa | Pojedinačni ishodi studijskog programa |
|---|---|
| Znanstveni, društveni, politički i kulturološki diskursi povijesti i povijesnih znanosti | 1. objasniti razvojni put povijesnih znanosti i metodologije povijesti do suvremenih gledišta te potreba za poviješću 2. razlikovati povijest kao znanost i povijest kao društveno-političku i općekulturnu potrebu 3. objasniti, razlikovati, procijeniti i klasificirati prepoznavanje značajnih ličnosti iz političkog i društveno-kulturnog života iz povijesti 4. nabrojati, definirati i opisati osnovne pojmove i probleme iz pojedinih povijesnih razdoblja 5. opisati i objasniti povijesnu geografiju pojedinih europskih regija i specifičnih užih mikoro i makro geografskih prostora |
| Metodologija , obrada povijesne građe i uvod u znanstveno istraživanje | 1. objasniti i koristiti teorije i metodologije znanosti povijesti koje se koriste u istraživanju različitih povijesnih događaja i procesa 2. identificirati, definirati i objasniti osnovne pojmove i probleme pojedinih razdoblja europske i nacionalne povijesti 3. prepoznati i kritički analizirati kvalitativne, osobito kulturološko-historijske pristupe istraživanju povijesnih razdoblja i tema te kritički analizirati povijesne izvore 4. objasniti i demonstrirati metode pomoćnih povijesnih znanosti i koristiti njihove osnovne vještine i primijeniti ih u praksi te izdvojiti i razlikovati sačuvane izvorne podatke od naknadnih interpretacija te ih kritički koristiti u svrhu budućih istraživanja ili predavanja povijesti 5. koristiti metodologije koje se koriste u istraživanju različitih povijesnih tematika te uz samostalno korištenje literature i sekundarnih izvora u izraditi završni rad |
| Primjena znanja i problemi povijesne interpretacije | 1. prepoznati i objasniti temelje političkog, društvenog i ekonomskog razvoja pojedinih društava i država kroz povijesna razdoblja 2. kritički, dosljedno i argumentirano usporediti i interpretirati različite povijesne teme i procese iz političke, vojne, gospodarske, društvene, vjerske, intelektualne povijesti iz različitih razdoblja europske i nacionalne povijesti dovodeći ih u međusobnu uvjetovanost i povezanost te na temelju toga zaključivati o povijesti uopće poštujući razlike između geografskih i kulturnih područja 3. definirati, opisati, objasniti dinamiku i razlike društvenih, gospodarskih, kulturnih i političkih procesa koristeći se sintetičkim i analitičkim pristupom objašnjavanju pojedinih događaja i procesa posebice korištenjem informacija o novim tehnološkim i znanstvenim dostignućima, kulturnim procesima i razvitku društva 4. kritički interpretirati različite povijesne procese te argumentirano zaključivati u širokom europskom spektru 5. koristiti strukturalno znanje o državi, gospodarstvu i društvu u državama Europe kroz povijesna razdoblja |
| Diskurs kulturne, duhovne i filozofske datosti povijesnih razdoblja | 1. opisati i objasniti osnovna obilježja filozofskih učenja i škola kroz povijest te objasniti i usporediti razloge za pojedina tumačenja postanka svijeta i ljudskog djelovanja 2. povezati neke od glavnih suvremenih filozofskih teorija i problema s teorijama i problemima kojima su se bavili kršćanski srednjovjekovni filozofi i teolozi 3. definirati osnovne pojmove društvene i vjerske povijesti te usporediti njihove elemente u različitim europskim zajednicama 4. identificirati procese razvitka Katoličke Crkve te definirati osnovnu tematiku odnosa Crkve prema društvenim promjenama modernoga doba, , osobito u pitanjima odnosa Svete Stolice s državama, te ideologijama koje su obilježile 19. i 20. stoljeće 5. identificirati temeljna znanja o društvenoj, kulturnoj sferi te zabave i društvenog života kroz povijesna razdoblja |
| Usvajanje etičkih, društvenih i akademskih vrijednosti | 1. primijeniti osnovne postavke etičnosti pri akademskom pisanju pokazujući pri tome intelektualnu otvorenost, znatiželju i kreativnost u rješavanju problema uz empatiju i poštivanje vrijednosti ljudske i kulturne različitosti i razvijati toleranciju za različitosti. 2. osvijestiti važnosti povijesti kao znanosti u razvijanju i istraživanju povijesti nacionalnih manjina, zapostavljenih, ugroženih i marginalnih skupina 3. koristiti kompetencije za sudjelovanje u stvaranju multikulturalnog društva i razvijanje tolerancije za različitost |
Izborni skupovi ishoda učenja
| Skup ishoda učenja studijskog programa | Pojedinačni ishodi studijskog programa |
|---|---|
| Obrade i interpretacije različitih historiografskih problema i povijesnih tema | 1. definirati i kritički evaluirati glavne teorije, pristupe i debate u historiografiji vezanoj za određene povijesne teme i probleme istraživanja 2. usporediti i objasniti različite metodološke pristupe povijesnih elaboracija kroz 20. stoljeće 3. prepoznati, geografski locirati i usporediti različite aspekte povijesnih tema u Europi kroz različita razdoblja 4. identificirati i vrednovati različite motive u političkoj i društvenoj povijesti Europe među različitim razinama administrativnog odlučivanja 5. usporediti izvore iz različitih zemalja, kontekstualizirati ih te identificirati sličnost i razlike u povijesnim procesima |
Studijski programi
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2026./2027.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2025./2026.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2024./2025.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2023./2024.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2022./2023.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2021./2022.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2020./2021.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2019./2020.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2018./2019.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2017./2018.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2016./2017.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2015./2016.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2014./2015.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2013./2014.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2010./2011.
Izvedbeni plan – 2026./2027. – zimski semestar (stari program)
Izvedbeni plan – 2026./2027. – zimski semestar (novi program)
Izvedbeni plan – 2026./2027. – ljetni semestar (stari program)
Izvedbeni plan – 2026./2027. – ljetni semestar (novi program)