Svjetski dan učitelja

Učiteljima je povjeren važan zadatak osiguravanja intelektualnoga razvoja djece i mladih te pripremanja novih generacija za suočavanje s izazovima budućnosti. Stoga se očekuje da će ovako važna profesija u svakome društvu uživati visok status i ugled te biti nagrađivana na odgovarajući način. Ipak, aktualna istraživanja i dokumenti obrazovne politike (npr. Europska komisija, 2019.; OECD, 2020.; Europska komisija/EACEA/Eurydice, 2021.) upućuju na to da su status učitelja i percipirana vrijednost učiteljske profesije vrlo niski u mnogim europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku. Identificirani su brojni izazovi s kojima se danas učitelji suočavaju, a vode prema zaključku da je učiteljska profesija zahtjevna, stresna, neatraktivna i slabo plaćena.

Alumni klub Filozofskoga fakulteta u Rijeci i Centar za obrazovanje nastavnika Filozofskoga fakulteta u Rijeci prepoznali su potrebu da se razmišlja i raspravlja o ovoj važnoj temi te je 5. listopada u povodu obilježavanja Svjetskoga dana učitelja na Filozofskome fakultetu u Rijeci održan okrugli stol na temu „Je li rad učitelja prepoznat i cijenjen u društvu?”. Pritom se pod generičkim terminom učitelj (prema Vizek Vidović i sur., 2014.) podrazumijevaju svi odgojno-obrazovni djelatnici koji poučavaju u sustavu predtercijarnoga obrazovanja. Gosti okruglog stola bili su prof. dr. sc. Sofija Vrcelj, redovita profesorica u trajnome zvanju na Odsjeku za pedagogiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci u ulozi moderatorice okrugloga stola, mr. sc. Ivan Vukić, dugogodišnji ravnatelj Osnovne škole “Srdoči”, Laura Angelovski, prof., nastavnica Filozofije, Logike i Etike u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, Jakob Bičvić, student 1. godine diplomskoga studija Filozofije i Njemačkoga jezika i književnosti nastavničkoga smjera na Filozofskome fakultetu u Rijeci i Roko Rafael Katić, učenik 4. sb razreda Salezijanske klasične gimnazije u Rijeci. U dupkom punoj dvorani u raspravi su sudjelovali nastavnici i studenti Filozofskoga fakulteta u Rijeci, učitelji iz srednjih i osnovnih škola, predstavnici Agencije za odgoj i obrazovanje te ostali zainteresirani. Iznosili su vlastita iskustva iz školskoga života i prijedloge za poboljšanje statusa učitelja, ali i obrazovnoga sustava u cjelini. Osim toga, razgovaralo se o osobinama dobrog učitelja i načinima vanjskoga vrednovanja njihova rada, stručnosti i zalaganja te o tome kako potaknuti mlade ljude da odaberu učiteljsku profesiju kao važnu, nadahnjujuću i ispunjujuću karijeru. Kao poželjne osobine učitelja istaknute su strast prema poučavanju, autentičnost u pristupu i odnosu prema učenicima, karizmatičnost te optimizam u pogledu na stvarnost i budućnost. Međutim, u svemu tome potrebna je i podrška sustava jer, kako je u više navrata istaknuto, „status učitelja pitanje je političke volje“. Unatoč entuzijazmu učitelja, „oni sami ne mogu držati sustav na svojim ramenima“. Osim podrške Zakonodavca, potrebna je i podrška roditelja i društva u cjelini.

Nakon okrugloga stola održana je inspirativna radionica „Igra i kreativnost u učionici” na kojoj su sudionici mogli dobiti puno praktičnih savjeta te se upoznati s konkretnih alatima koji im mogu pomoći unaprijediti njihovu pedagošku praksu. Radionicu je vodila Natali Bosić, mag. paed., alumna Odsjeka za pedagogiju i voditeljica obrta za edukaciju i savjetovanje „Pedagoški kabinet“. To je tek jedna u nizu aktivnosti koje u okviru inicijative „Alumni za alumne“ organizira Alumni klub FFRI-ja. Sama inicijativa namijenjena je povezivanju i jačanju mreže bivših studenata Filozofskoga fakulteta u Rijeci, prenošenju i stjecanju znanja i iskustava o poticajnoj i kreativnoj nastavnoj praksi te načinima njihove implementacije u vlastiti odgojno-obrazovni rad. Potrebu usavršavanja na radionici prepoznali su nastavnici i studenti FFRI-ja te učitelji osnovnih i srednjih škola iz Primorsko-goranske županije. Radionica je protekla u aktivnome sudjelovanju svih sudionika kroz igru, smijeh i učenje. Sve prikazane aktivnosti mogu se primijeniti u radu sa svim dobnim skupinama i u nastavi različitih predmeta na svim obrazovnim razinama te na tečajevima u javnom i privatnom obrazovanju.

Nadamo se kako je obilježavanje Svjetskoga dana učitelja te dijalog o njihovu društvenome statusu, na dan koji je u globalnome kontekstu posvećen učiteljskome zanimanju kao jednome od ključnih čimbenika za razvoj cjelokupnoga društva, može potaknuti na promišljanje o konkretnim koracima za osnaživanje nastavničke profesije te promicanje visokih standarda u obrazovanju budućih učitelja.

Nataša Košuta, Ivana Miočić i Maša Plešković

Fotografije: Ana Marija Lončar

Svjetski dan učitelja tradicionalno se obilježava 5. listopada, a proglasio ga je UNESCO 1994. godine  kao podsjetnik na isti datum 1966.  godine, kada je u Parizu potpisana Preporuka o statusu učitelja. Tim su dokumentom definirana prava i odgovornosti učitelja te standardi za njihovo obrazovanje, usavršavanje i zapošljavanje, kao i uvjeti poučavanja i učenja.

U spomenutoj se preporuci, između ostalog, govori o izazovu manjka nastavnika koji se danas prepoznaje kao jedan od gorućih izazova hrvatskoga obrazovnog sustava. U preporuci se naglašava da profesionalni standardi i kvaliteta obrazovanja u slučaju pomanjkanja nastavnoga kadra ne smiju biti narušeni te da je potrebno razviti kratkoročne i intenzivne programe za neposrednu obuku nastavnika, dok dugoročno treba težiti stvaranju profesionalno kvalificiranih kadrova. Uz to, ključno je raditi na povećanju društvenoga i ekonomskoga statusa nastavnika te poboljšanju njihovih radnih uvjeta i uvjeta zapošljavanja.

Upravo je poboljšanje statusa nastavnika bio povod za organizaciju programa obilježavanja Svjetskoga dana učitelja na Filozofskome fakultetu u Rijeci koji se realizirao 10. listopada 2024. u organizaciji Alumni kluba Filozofskoga fakulteta u Rijeci i Centra za obrazovanje nastavnika Filozofskoga fakulteta u Rijeci.

Ovogodišnji program nosio je naziv Lijepe strane nastavničke profesije jer se pozornost željela usmjeriti na pozitivne aspekte nastavničkoga rada i na taj način ohrabriti nastavnike i studente nastavničkih studija da ustraju u svom pozivu, naglašavajući važnost i vrijednost profesije koju su odabrali. Kroz isticanje pozitivnih strana, cilj je bio potaknuti i jasnije prepoznavanje ključne uloge nastavnika u društvu.

Riječima dobrodošlice skup su otvorile dr. sc. Ivana Miočić, voditeljica Alumni kluba Filozofskoga fakulteta u Rijeci, doc. dr. sc. Iva Buchberger, pročelnica Odsjeka za pedagogiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci te prof. dr. sc.  Irena Vodopija-Krstanović, voditeljica Centra za obrazovanje nastavnika Filozofskoga fakulteta u Rijeci.

Program su obilježila izlaganja naših studenata i alumna u kojima smo imali priliku čuti više o lijepim stranama nastavničke profesije iz perspektive svih razina obrazovanja, od osnovnoškolskoga do visokoškolskoga. Naši izlagači podijelili su svoja iskustva iz učionica kao i znanstvene spoznaje, pružajući sveobuhvatan pogled na važnost i vrijednost ove profesije.

Brigita Knežević, studentica diplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti i pedagogije na Filozofskome fakultetu u Rijeci, u svom je izlaganju pružila inspirativan odgovor na pitanje Zašto želiš biti nastavnik?. Iz osobne perspektive, ali i u ime kolega koji dijele entuzijazam za nastavnički poziv, govorila je o ključnoj ulozi ove profesije u obrazovanju budućih generacija, ističući važnost motivacije i predanosti u nastavnome radu. Nakon toga je Renata Hasel, pedagoginja u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji i alumna Odsjeka za pedagogiju, održala prezentaciju pod naslovom Atraktivnost nastavničke profesije: dosadašnja istraživanja u kojoj je istaknula rezultate recentnih istraživanja u nacionalnome i međunarodnome prostoru, s posebnim naglaskom na podatke koji ukazuju na optimističnu percepciju nastavničkoga rada. Na sličan je način o svojoj nastavnoj ulozi govorio Drago Frlan, nastavnik u Osnovnoj školi Kantrida, alumni Odsjeka za anglistiku i Odsjeka za povijest koji je svoje izlaganje naslovio Utjecaj učitelja: stvaranje promjena kroz osnovnoškolsko obrazovanje. Drago je govorio i o svom iskustvu rada u školi u dječjoj bolnici ističući važnost osiguravanja kontinuiteta u obrazovanju, ali prije svega emocionalne podrške djeci koja se nalaze u izazovnim zdravstvenim situacijama. Posljednja gošća skupa, Bojana Vignjević Korotaj, viša asistentica na Odsjeku za pedagogiju i alumna Odsjeka za pedagogiju i Odsjeka za anglistiku održala je izlaganje Lijepa strana nastavničke profesije: glas strukovnih nastavnika u kojem se dotaknula specifičnog načina rada nastavnika u strukovnim školama ističući da strukovni nastavnici igraju ključnu ulogu u oblikovanju vještina i kompetencija učenika, pripremajući ih za uspješne karijere u različitim zanimanjima.

U završnome dijelu programa raspravljalo se o tome je li moguće i na koji način zadržati strast i entuzijazam za rad u nastavi tijekom čitavoga radnog vijeka. Govorilo se o potrebi za kvalitetnom sustavnom podrškom u radu nastavnika kao i važnosti osnaživanja školskoga kolektiva. Također se raspravljalo i o mjerama koja sveučilišta odnosno fakulteti koji obrazuju buduće nastavnike trebaju poduzeti kako bi se unaprijedili programi inicijalnog obrazovanja nastavnika. Zaključno, sudionici skupa prisjetili su se inspirativnih nastavnika koji su obilježili njihovo obrazovanje.

Ovim putem svim nastavnicima čestitamo Svjetski dan učitelja!

Ivana Miočić i Nataša Košuta

Fotografije: Luka Kosić

Filozofski fakultet u Rijeci, u organizaciji Centra za obrazovanje nastavnika i Alumni kluba Filozofskoga fakulteta, i ove je godine – po treći put zaredom – obilježio Svjetski dan učitelja. Time se nastavlja tradicija afirmiranja važnosti učiteljske profesije i promišljanja o njezinoj ulozi u suvremenom obrazovanju. Ovogodišnji je program održan pod naslovom „Kakve učitelje trebamo za obrazovanje koje želimo?“, s ciljem otvaranja rasprave o tome kako prepoznati potrebe novih generacija učenika, kako se nositi s izazovima digitalnog doba i rastuće važnosti mentalnog zdravlja te koje kompetencije i vrijednosti učitelji trebaju razvijati kako bi obrazovanje bilo relevantno, uključivo i usmjereno prema budućnosti.

U uvodnom je dijelu programa istaknuto recentno UNESCO-ovo Globalno izvješće o učiteljima (2024), u kojem se naglašava središnja uloga učitelja u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Uočava se rastući problem manjka učiteljske radne snage koje dodatno pogoršavaju kontinuirano napuštanje profesije, zapošljavanje honorarnih i nekvalificiranih djelatnika radi popunjavanja praznina, nedostatak stručnog usavršavanja i podrške, neadekvatni radni uvjeti i plaće, nedovoljno financiranje te krizni konteksti, među ostalim čimbenicima. Nadalje, izvješće pokazuje da učiteljski kadar ne odražava uvijek raznolikost zajednica kojima služi – jezičnu, kulturnu i druge oblike raznolikosti. Poseban je problem manjak muških učitelja, osobito na nižim razinama obrazovanja, te nedovoljna zastupljenost žena u visokom obrazovanju, određenim predmetima i rukovodećim pozicijama. To ima posljedice u pogledu uzora, kao i na održavanje ili reprodukciju rodnih pristranosti. Nedostatak učitelja iz podzastupljenih sredina također utječe na relevantnost i uključivost samog obrazovanja. Također je spomenut i recentni UNESCO-ov Svjetski samit o učiteljima, održan u kolovozu 2025. u Čileu, koji je okupio predstavnike obrazovnih politika i struke s ciljem pronalaska rješenja za globalni nedostatak kvalificiranih učitelja. Zaključci samita usmjereni su na važnost profesionalne autonomije, kontinuiranog usavršavanja i očuvanja odnosa učitelja i učenika u digitalnom dobu.

Zaključci i poruke prethodnih izvješća poslužili su kao inspiracija za osmišljavanje i provedbu programa obilježavanja Svjetskog dana učitelja na Filozofskome fakultetu u Rijeci. Skup je moderirala Sara Vitas, studentica diplomskog studija pedagogije, koja je uspješno vodila program i potaknula dinamičnu raspravu među sudionicima i brojnom publikom.

Sudionice i sudionici programa ponudili su raznolike perspektive o nastavničkoj profesiji:

• Maša Cek, diplomirana psihologinja i stručna suradnica u Sveučilišnom savjetovališnom centru Sveučilišta u Rijeci, u svom je izlaganju govorila o tome „Možemo li u visokom obrazovanju pružiti podršku novim generacijama i ranjivim skupinama studenata?“ Istaknula je važnost pravovremenog prepoznavanja izazova s kojima se studenti suočavaju – od akademskih teškoća i prilagodbe na studij do emocionalnih i socijalnih poteškoća. Posebno je naglasila kako je u radu sa studentima nove generacije ključno razvijati senzibilitet, empatiju i kompetencije sveučilišnih nastavnika.
• Sara Vuletić, učenica trećeg razreda Prirodoslovne i grafičke škole Rijeka, u izlaganju „Učitelj iz perspektive generacije Z – izazovi i očekivanja učenika“ predstavila je pogled mladih na učitelje, naglašavajući važnost razumijevanja, fleksibilnosti i otvorene komunikacije u školskom okruženju. Posebno je istaknula koliko je za učenike važno da se osjećaju uvaženo te da učitelji prepoznaju i cijene njihove interese, talente i potrebe koje nadilaze sam kurikulum pojedinog predmeta.
• Vedran Kosovac, ravnatelj Osnovne škole Fran Franković u Rijeci, u svom izlaganju „Učenik i učitelj – odgoj i obrazovanje (u) budućnosti“ istaknuo je važnost odgojne uloge škole i potrebe za suradničkim odnosom između učitelja, učenika i roditelja. Naglasio je da ravnatelj ima ključnu medijatorsku ulogu u povezivanju svih dionika školskog života te da su otvorena komunikacija, povjerenje i zajednička odgovornost temelj uspješnog školskog okruženja.
• Anita Jokić, dugogodišnja nastavnica engleskog jezika i nova v.d. ravnateljica Učeničkog doma Sušak, u svom je izlaganju „Od krede do klika (u 20 godina)“ istaknula važnost učitelja kao mentora, motivatora i uzora koji vlastitim primjerom potiče učenike na učenje i osobni razvoj. Govorila je o promjenama u obrazovnom kontekstu koje donose nove tehnologije i promjene u načinu na koji učenici pristupaju učenju, naglasivši da učitelji moraju ostati otvoreni, prilagodljivi i spremni na stalno usavršavanje.

Zaključno, skup je potvrdio važnost dijaloga između različitih dionika svih razina obrazovnog sustava u promišljanju budućnosti učiteljske profesije. Obilježavanje Svjetskog dana učitelja na Filozofskom fakultetu u Rijeci još je jednom pokazalo da je učiteljski poziv temelj društvenog razvoja i da svaka promjena u obrazovanju započinje upravo od onih koji poučavaju.

Ivana Miočić

Fotografije: Stjepan Petković