Opis studija
| Naziv studija | Sveučilišni diplomski studij Kulturologija (jednopredmetni) |
| Vrsta studija | Sveučilišni |
| Oblik studija | Redoviti studij |
| Trajanje | 2 godine (4 semestra) |
| ECTS | 120 |
| Akademski naziv | Sveučilišni/a magistar/magistra kulturologije |
| Naziv i šifra kvalifikacije u Registru HKO | – |
| Način završetka studija | Položeni svi ispiti te izrada i obrana diplomskog rada |
| Mogućnosti nastavka obrazovanja | Moguć je nastavak obrazovanja na odgovarajućim doktorskim studijima. |
| Mogućnosti zaposlenja | Završetkom studija studenti stječu kompetencije za rad na pomoćnim poslovima u kulturnom menadžmentu (kazališta, muzeji, biblioteke, obrazovne institucije, festivalske uprave), poslovima u nakladništvu i medijima (TV, film, e-izdavaštvo, novinarstvo, urednički poslovi, strateško planiranje), angažmanu u kulturnom i kongresnom turizmu, glasnogovorničkim i protokolarnim poslovima, u tijelima državne i lokalne uprave, međunarodnim tijelima i organizacijama, u nevladinom sektoru, u privatnim i javnim zakladama, istraživanju tržišta…. |
Popis predmeta
Napomena: Točan popis ponuđenih izbornih predmeta i njihova raspodjela po semestrima utvrđivat će se za svaku akademsku godinu.
1. godina
| I. semestar | II. semestar | ||
|---|---|---|---|
| Obavezni predmet | Obavezni predmet | ||
| – | – | Priprema teme diplomskog rada | 5 ECTS |
| Izborni predmeti | Izborni predmeti | ||
| Omnibus: Kulturalni studiji u jugoistočnoj Europi | 5 ECTS | Jezik i identitet | 5 ECTS |
| Omnibus: Angažiranost u kulturalnim studijima | 5 ECTS | Kultura socijalizma | 5 ECTS |
| Povijesni i društveni kontekst jugoistočne Europe | 5 ECTS | Film u jugoistočnoj Europi | 5 ECTS |
| Etnografska istraživanja u jugoistočnoj Europi | 5 ECTS | Fenomeni globalizacije | 5 ECTS |
| Kritika, emancipacija, utopija | 5 ECTS | Suvremena francuska teorija | 5 ECTS |
| Teorije ideologije | 5 ECTS | Sociodrama kao aktivna društvena promjena | 5 ECTS |
| Politička kultura | 5 ECTS | Suvremena sociološka teorija | 5 ECTS |
| Klasična sociološka teorija | 5 ECTS | Organizacije kao kompleksni sustavi | 5 ECTS |
| Odabrane kulturološke teme 1 | 5 ECTS | Kulturalna povijest filma | 5 ECTS |
| Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti | 3 ECTS | Psihoanaliza i kultura | 5 ECTS |
| Stručna praksa 1 | 3 ECTS | Feminizam i socijalizam: kontekst bivše Jugoslavije | 5 ECTS |
| Studenti su dužni odabrati izborne kolegije (30 ECTS) iz ponude Odsjeka za kulturalne studije | Programiranje za humanističke znanosti | 5 ECTS | |
| Odabrane kulturološke teme 2 | 5 ECTS | ||
| Stručna praksa 2 | 3 ECTS | ||
| Studenti su dužni odabrati izborne kolegije (25 ECTS) iz ponude Odsjeka za kulturalne studije |
2. godina
| III. semestar | IV. semestar | ||
|---|---|---|---|
| Obavezni predmet | Obavezni predmet | ||
| Individualne mentorske konzultacije i izrada diplomskoga rada | 5 ECTS | Diplomski rad | 5 ECTS |
| Izborni predmeti | Izborni predmeti | ||
| Digitalna humanistika: Krajobrazi sjećanja | 5 ECTS | Balkan u zrcalu Zapada | 5 ECTS |
| Teorije i prakse svakodnevice | 5 ECTS | Aktanti: od Balkana do EU | 5 ECTS |
| Claudio Magris i poetika granice | 5 ECTS | Multimodalna komunikacija | 5 ECTS |
| Angažirana antropologija | 5 ECTS | Od utopije do distopije | 5 ECTS |
| Avangarde: umjetnost i politika | 5 ECTS | Feminizam i tijelo | 5 ECTS |
| Politička ekonomija glazbe | 5 ECTS | Politike vizualnosti: aktivizam, gledatelj i revolucija | 5 ECTS |
| Kulturna baština i politika | 5 ECTS | Feminističke epistemologije | 5 ECTS |
| Digitalna humanistika: Od dohvaćanja podataka do organizacije kulturoloških baza znanja | 5 ECTS | Nacije i nacionalizam | 5 ECTS |
| Društveni prostori | 5 ECTS | Čitanje, kritičko mišljenje, djelovanje | 5 ECTS |
| Umjetna inteligencija i komunikacija u kulturi | 5 ECTS | Jezična ugroženost | 5 ECTS |
| Akademsko pisanje i studijske vještine | 3 ECTS | Višeježičnost | 5 ECTS |
| Odabrane kulturološke teme 3 | 5 ECTS | Upravljanje resursima u kulturi | 5 ECTS |
| Alati i metode digitalne lingvistike / Digital linguistics: tools and methods | 5 ECTS | Odabrane kulturološke teme 4 | 5 ECTS |
| Audio management | 3 ECTS | Rat, kultura sjećanja i društvo | 2 ECTS |
| Stručna praksa 3 | 3 ECTS | Semiotika konflikta | 3 ECTS |
| Stručna praksa 4 | 3 ECTS |
Ostali izborni (Communis/Externi) kolegiji
| Stručna praksa: Razvoj suvremenih komunikacijskih tehnologija u komercijalnim aolikacijama i industriji Napomena: kolegij se nudi na obje razine studija (preddiplomski i diplomski) | 4 ECTS |
| U 3. semestru 5 ECTS bodova u kategoriji izbornih predmeta student može zamijeniti aktivnostima izvan studijskog programa. Popis aktivnosti izvan studijskog programa putem kojih je moguće steći dodatne kompetencije propisat će se posebnim dokumentom pri Filozofskom fakultetu u Rijeci. | Studenti su dužni odabrati izborne kolegije (25 ECTS) iz ponude Odsjeka za kulturalne studije |
| U 3. semestru studenti mogu odabrati: 25 ECTS-a izbornih kolegija iz ponude Odsjeka za kulturalne studije, ili 5 ECTS-a na aktivnostima izvan studijskog programa + 20 ECTS-a izbornih kolegija iz ponude Odsjeka za kulturalne studije. |
Ishodi studijskog programa
|
Tematski klaster |
Kompetencije |
Ishodi učenja |
|
METODE ISTRAŽIVANJA JUGOISTOČNE EUROPE |
– demonstriranje relevantnih istraživačkih vještina upotrebljivih za proučavanje svakodnevice, glazbe i filma, kulturalne povijesti, nacionalnih/transnacionalnih, rodnih i regionalnih identiteta, društvenih i političkih procesa jugoistočne Europe – upotrebljavanje metoda etnografije, digitalne humanistike, semiotičke analize i teorijske analize u proučavanju kulturnog prostora jugoistočne Europe – vještine upravljanja alatima i metodama digitalne humanistike – tumačenje, opisivanje, analiziranje i kritička procjena kulturalnih, ekonomskih i političkih procesa |
– opisati i definirati različite studije slučaja etnografskih istraživanja fokusiranih na jugoistočnu Europu – analizirati društveno-političku situaciju u jugoistočnoj Europi kroz teorije o identitetima – objasniti okolnosti pojave feminizama u jugoistočnoj Europi – povezivati se s bazama podataka, modelirati baze i kreirati korpuse u istraživanju jugoistočne Europe – napraviti empirijsko istraživanje s alatima i metodama digitalne humanistike (priprema i obrada podataka, kritička analiza) – razlikovati i razumjeti ideološko-hegemonijske prakse u svakodnevnom životu – analizirati društvene uvjete razvoja filmske kulture na području jugoistočne Europe – protumačiti, opisati, analizirati i kritički procijeniti kulturalne, ekonomske i političke procese u jugoslavenskom socijalizmu – interpretirati kulturne i društvene procese nakon raspada Jugoslavije, te analizirati suvremena zbivanja u okruženju jugoistočne Europe – identificirati i analizirati semiotičke mehanizme koji konstituiraju konflikte – argumentirati razvoj filmskog stila u odnosu na regionalne kulturološke aspekte |
|
ANGAŽIRANOST U KULTURALNIM STUDIJIMA |
– sposobnost organiziranja rada u ustanovama u kulturi, udrugama i udruženjima te upravljanja resursima u kulturi – sposobnost planiranja i vođenja projekata te identificiranja kulturnih politika – sposobnost stvaranja novih ideja temeljenih na analizama društvenih i ekonomskih odnosa, teoriji ideologije i demokracije, teorijama umjetnosti te globalizacijskih procesa – tumačenje, opisivanje, analiziranje i kritička procjena kulturalnih, ekonomskih i političkih procesa – sposobnost sistematiziranja izvora u znanstvenom radu prema angažiranom i aktivističkom pristupu – prepoznavanje društvenih fenomena nejednakosti, diskriminacije i nasilja te potrebe angažiranih pristupa u aktivnom bavljenju tim fenomenima |
– opisati povijesne okolnosti nastanka i značenja pojma ideologija – definirati kriterije za klasifikaciju različitih shvaćanja ideologije – razvijanje vještina pojmovne analize i sinteze – potaknuti studente da razviju vlastite putanje istraživanja – identificirati kulturne politike – organiziranje rada u ustanovama u kulturi, udrugama i udruženjima u kulturi – prepoznati kulturne resurse i analizirati sustave upravljanja resursima u kulturi – sistematizirati i analizirati doseg online izvora u aktivističkom i angažiranom modelu vizualne teorije – prikazati glavne teme klasičnih socioloških teorija i njihovu upotrebljivost za analizu suvremenog društva – razlikovati decentralizirane i centralizirane medije – objasniti probleme suvremene kritike masmedija – definirati termine kritika, emancipacija, utopija kroz vizuru angažiranosti -obrazložiti termin „kriza demokracije“ – identificirati i usporediti odnose svjetskih centara moći, globalnog kruženja kapitala, prekarnih uvjeta rada – analizirati temeljne odrednice funkcije glazbe u društvu – kritički vrednovati ulogu glazbe u društvu – analizirati multimodalnu komunikaciju u procesima oblikovanja identiteta, institucija i kulturnih modela – prepoznati društvene fenomene nejednakosti, diskrimacije, nasilja temeljem roda i spolne orijentacije i/ili rodnog identiteta i izražavanja – primijeniti sociodramu u društvenom kontekstu – analizirati i primijeniti empirijska istraživanja i učinke čitanja. |
|
ZAJEDNIČKE KOMPETENCIJE STUDIJA |
– uvažavanje kulturne raznolikosti – poznavanje interdisciplinarnih istraživačkih pristupa antropologije, digitalne humanistike, sociologije, rodnih studija, filmskih i vizualnih studija, književne teorije, teorije glazbe, filozofije, kulturalne povijesti – sposobnost formuliranja kritičkih i samokritičkih uvida temeljenih na kulturalnoj teoriji – sposobnost analiziranja stavova na osnovu znanstvenog istraživanja i proučavanja literature – sposobnost prikupljanja i oblikovanja informacija, te razlikovanje različitih vrsta izvora – tumačenje, opisivanje, analiziranje i kritička procjena kulturalnih, ekonomskih i političkih procesa – sposobnost izrade znanstvenog rada. Studij je oblikovan kroz kritičke vještine (promišljanje kulturnih procesa suvremenog društva na znanstvenoj i istraživačkoj razini) i praktične vještine (sudjelovanje u stvaranju programa u kulturi), te mu je cilj definiranje i razvoj stručnih znanja i kompetencija s pregledom nad različitim specijaliziranim kulturnim problematikama (osmišljavanje i provedba projekata, menadžment u kulturi, istraživanje u kulturi, kritička procjena kulturalnih, ekonomskih i političkih procesa, rad u državnim, lokalnim i javnim tijelima, medijima…) U pitanju je interdisciplinarno objedinjavanje društveno-humanističkih znanja i vještina u okviru domene kulturalnih studija. |
|
Studijski programi
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2024./2025.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2023./2024.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2022./2023.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2021./2022.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2020./2021.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2019./2020.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2019./2020. (ENG)
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2018./2019.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2017./2018.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2016./2017.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2015./2016.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2013./2014.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2011./2012.
- za studente koji su upisali studij od akademske godine 2010./2011.
Izvedbeni plan – 2024./2025. – ljetni semestar